Tjedni pregled vremena – 2026 tjedan 23

Uvod

Protekli tjedan u Hrvatskoj obilježio je dinamičan meteorološki obrazac, s naglim promjenama temperatura i značajnim varijacijama u količini oborina diljem zemlje. Od početka svibnja, kada su temperature bile iznadprosječne, do kraja svibnja i početka lipnja, svjedočili smo povratku stabilnijeg i nešto hladnijeg vremena, praćenog mjestimičnim kišnim epizodama. Ovaj meteorološki pregled donosi detaljnu analizu proteklih dana na temelju podataka prikupljenih u Zagrebu, Splitu i Rijeci.

Temperaturne krajnosti

Početak promatranog razdoblja, od 28. do 31. svibnja, obilježile su uglavnom visoke dnevne temperature, osobito u priobalnim gradovima. U Splitu su maksimalne temperature dosezale i do 31.6°C, dok je u Rijeci zabilježeno 31.0°C. Zagreb je također bilježio ugodne ljetne temperature, s maksimalcima iznad 25°C.

Međutim, s ulaskom u lipanj, došlo je do primjetnog pada temperatura. Od 1. do 3. lipnja, maksimalne dnevne temperature značajno su se snizile. U Zagrebu su najviše dnevne temperature pale na 22.2°C, a zatim na 20.9°C, što je značajan odmak od prethodnih dana. Sličan trend zabilježen je i u Splitu, gdje su temperature pale na oko 25°C, dok je u Rijeci najhladniji dan bio 3. lipnja s maksimalnom temperaturom od samo 19.8°C. Minimalne temperature pratile su ovaj trend, bilježeći padove u svim promatranim gradovima, s najnižim vrijednostima u noćima od 29. do 30. svibnja te ponovno krajem promatranog razdoblja.

Oborine

Oborinska aktivnost bila je izrazito neujednačena i koncentrirana u određenim danima i regijama. Zagreb je bilježio postupno povećanje oborina krajem svibnja. Nakon sušnih dana na početku, 30. svibnja zabilježene su prve veće količine oborina od 0.3 mm, da bi se zatim naglo povećale na 16.3 mm 31. svibnja, te potom na 17.3 mm 1. lipnja. Treći lipnja donio je najobilnije oborine u Zagrebu, s čak 20.8 mm.

Split je, u usporedbi sa Zagrebom, ostao uglavnom suh. Tijekom cijelog promatranog razdoblja, osim blage kiše od 0.2 mm 1. lipnja, nije zabilježena značajnija količina oborina. Tek 3. lipnja palo je 2.0 mm kiše, što je ujedno i najveća količina zabilježena u Splitu u ovom periodu.

Rijeka se suočila s najintenzivnijim oborinskim epizodama. Nakon početnih, uglavnom manjih oborina, uslijedilo je značajno povećanje 1. lipnja, kada je palo čak 22.5 mm kiše. Međutim, apsolutni vrhunac zabilježen je 3. lipnja, kada je u Rijeci palo impresivnih 58.8 mm oborina, što ukazuje na izrazito lokalizirano i intenzivno nevrijeme.

Usporedba s normalom

Usporedba s dugogodišnjim prosjecima ukazuje na to da su prva dva dana promatranog razdoblja bila toplija od uobičajenih za ovo doba godine, posebno u priobalnim područjima. Kasniji pad temperatura, od 1. do 3. lipnja, vratio je vrijednosti bliže prosjeku, a u nekim slučajevima i ispod njega, pogotovo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Što se tiče oborina, situacija je bila znatno nestabilnija. Dok su Split i neki dijelovi Dalmacije prolazili kroz sušnije razdoblje, Zagreb i osobito Rijeka zabilježili su značajno veće količine oborina od prosjeka za ovo razdoblje, posebice krajem svibnja i početkom lipnja. Intenzitet oborina u Rijeci 3. lipnja značajno nadmašuje uobičajene količine.

Prognoza

Prema najnovijim prognozama, očekuje se daljnja stabilizacija vremena. Temperature bi se trebale postupno vratiti u okvire uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine, s mogućim ponovnim porastom maksimalnih dnevnih temperatura tijekom sljedećeg tjedna.

Oborinska aktivnost bi trebala značajno oslabjeti, s rijetkim i slabim lokalnim pljuskovima, uglavnom u planinskim predjelima i unutrašnjosti zemlje. Obale i otoci bi trebali ostati uglavnom suhi.

Savjetuje se praćenje detaljnijih lokalnih prognoza jer se meteorološki uvjeti mogu brzo mijenjati, posebice u prijelaznim godišnjim dobima.