Tjedni pregled vremena – 2026 tjedan 20

Poštovani čitatelji i ljubitelji meteorologije,

Pred vama je tjedni pregled vremenskih prilika koje su obilježile Hrvatsku u razdoblju od 7. do 13. svibnja 2026. godine. Protekli tjedan donio je značajne promjene, prelazeći od ranog ljetnog ozračja s visokim temperaturama sredinom tjedna, do izraženog zahlađenja i obilnih oborina prema njegovom kraju. Analizirat ćemo temperaturne krajnosti i raspodjelu oborina u ključnim hrvatskim gradovima – Zagrebu, Splitu i Rijeci – kako bismo dobili cjelovitu sliku o dinamici atmosfere nad našim područjem.

Uvod

Tjedan koji je za nama, od 7. do 13. svibnja 2026., bio je dinamičan i meteorološki zanimljiv, donoseći izražen kontrast u vremenskim prilikama diljem Hrvatske. Počeli smo s relativno stabilnim i toplijim danima, da bismo pred kraj razdoblja svjedočili značajnom prodoru hladnog zraka, praćenom padom temperatura i intenzivnim oborinama, naročito u kontinentalnim i dijelovima sjevernog Jadrana. Cilj ovog pregleda je pružiti činjeničan uvid u ključne meteorološke parametre za odabrane lokacije, te objasniti kako su se različiti dijelovi zemlje nosili s ovim promjenama.

Temperaturne krajnosti

Temperaturna kretanja proteklog tjedna bila su iznimno izražena, s velikim razlikama između početka i kraja promatranog razdoblja, kao i značajnim dnevnim amplitudama u nekim područjima.

Maksimalne dnevne temperature

• Zagreb: Glavni grad Hrvatske doživio je vrhunac topline 10. svibnja, kada je živa u termometru dosegnula čak 25.0°C. Prije toga, 7. svibnja zabilježeno je 18.5°C, dok su 8. i 9. svibnja donijeli ugodnih 22.7°C i 24.8°C. Međutim, prema kraju tjedna uslijedilo je značajno zahlađenje, pa je 12. svibnja maksimalna temperatura pala na samo 16.2°C, a 13. svibnja na 17.3°C.
• Split: Na Jadranu, Split je također iskusio toplije dane. Najviša dnevna temperatura izmjerena je 8. svibnja s 22.7°C. Tijekom ostatka prve polovice tjedna, temperature su se kretale oko 21-22°C (22.1°C 9. svibnja, 21.5°C 10. svibnja). Kraj tjedna donio je pad, ali ne tako drastičan kao u unutrašnjosti, pa je 13. svibnja zabilježeno 18.3°C.
• Rijeka: U Rijeci je najtopliji dan bio 9. svibnja, s maksimalnih 23.6°C. Početak tjedna bio je topao (19.1°C 7. svibnja, 22.7°C 8. svibnja), a potom su uslijedili postupni padovi, s 21.6°C 10. svibnja i 19.8°C 11. svibnja. Najhladniji dan u smislu maksimalne dnevne temperature bio je 12. svibnja, kada je izmjereno 17.4°C.

Općenito, prva polovica tjedna obilježena je iznadprosječnim temperaturama za ovo doba godine, dok je nagli pad pred kraj tjedna donio osjetno svježije uvjete, osobito u unutrašnjosti.

Minimalne dnevne temperature

Jutarnje temperature su pokazale još izraženije promjene, osobito prema kraju tjedna:

• Zagreb: Jutro 13. svibnja bilo je iznimno hladno, s minimalnom temperaturom od samo 2.9°C. Prethodni dan, 12. svibnja, zabilježeno je 5.7°C. U ranijem dijelu tjedna jutra su bila značajno toplija, s najviših 15.0°C 11. svibnja i 13.8°C 7. svibnja.
• Split: Na obali su jutra bila ugodnija, no i tamo je zabilježen pad. Najtoplija jutra bila su 7. i 8. svibnja s 16.8°C. Do kraja tjedna, temperatura je postupno padala, dosegnuvši 12.8°C 13. svibnja.
• Rijeka: I Rijeka je osjetila zahlađenje jutara. Nakon relativno toplih 15.2°C 7. svibnja i 15.7°C 11. svibnja, minimalna temperatura pala je na 7.1°C 13. svibnja, dok je dan ranije, 12. svibnja, bilo 9.8°C.

Kraj tjedna donio je značajno svježa, čak i prohladna jutra, s mogućim prizemnim mrazom u nekim kontinentalnim područjima, što je bio oštar kontrast u odnosu na tople noći početkom tjedna.

Oborine

Oborinski režim u proteklom tjednu bio je vrlo neujednačen, s izrazito velikim količinama kiše u pojedinim područjima i sušnim uvjetima u drugima.

Količina i raspored

• Zagreb: Glavni grad primio je ukupno 48.9 mm oborine. Najveći dio pao je 12. svibnja, kada je zabilježeno impresivnih 34.6 mm. Ostali dani s oborinom bili su 7. svibnja (6.5 mm), 10. svibnja (1.6 mm) i 11. svibnja (6.2 mm). Tri dana (8., 9. i 13. svibnja) prošla su bez padalina.
• Split: Za razliku od kontinentalnog dijela i sjevernog Jadrana, Split je imao izrazito suh tjedan. Ukupna količina oborina iznosila je samo 2.4 mm. Oborina je zabilježena 7. svibnja (1.2 mm) i 11. svibnja (1.2 mm). Svi ostali dani u tjednu bili su potpuno suhi.
• Rijeka: Na sjevernom Jadranu, Rijeka je primila značajne oborine, s ukupno 46.2 mm. Najintenzivnija kiša pala je 7. svibnja s 18.3 mm. Značajne količine zabilježene su i 11. svibnja (13.0 mm) te 12. svibnja (14.9 mm). Sredina tjedna (8., 9. i 10. svibnja) te kraj (13. svibnja) bili su bez oborina.

Vidljivo je da su kontinentalni dio i sjeverni Jadran, s naglaskom na Zagreb i Rijeku, imali tjedan s obilnijim padalinama, dok je Dalmacija ostala uglavnom pošteđena kiše.

Usporedba s normalom

Bez preciznih višegodišnjih prosjeka (klimatoloških normala) za promatrano razdoblje, teško je donijeti apsolutne zaključke. Međutim, na temelju raspoloživih podataka, možemo napraviti kvalitativnu usporedbu.

Temperature: Prva polovica tjedna, s maksimalnim temperaturama koje su dosezale i prelazile 25°C u Zagrebu te bile iznad 22°C na Jadranu, vjerojatno je bila iznad prosjeka za prvu polovicu svibnja. S druge strane, iznimno niske minimalne temperature krajem tjedna, posebno 2.9°C u Zagrebu i 7.1°C u Rijeci, zasigurno su bile ispod prosjeka za ovo doba godine, ukazujući na značajan prodor hladnog zraka koji je naglo prekinuo proljetnu toplinu.

Oborine: Količina oborina u Zagrebu (48.9 mm) i Rijeci (46.2 mm) u jednom tjednu, s naglašenim intenzitetom u pojedinim danima, sugerira da su ove regije vjerojatno primile iznadprosječnu količinu kiše za tjedni prosjek svibnja. To je posebno naglašeno u Zagrebu gdje je značajan dio ukupne mjesečne količine oborina pao u samo jednom danu. Nasuprot tome, Split je s ukupnih 2.4 mm oborine imao znatno ispodprosječno vlažan tjedan, potvrđujući tipičnu razliku u oborinskim režimima između sjevernog i južnog Jadrana u prijelaznim razdobljima.

Prognoza

Nakon tjedna obilježenog velikim temperaturnim amplitudama i regionalno neujednačenim oborinama, očekuje se postupno stabiliziranje vremenskih prilika, ali s mogućnošću daljnjih promjena. Prvi dani novog tjedna mogli bi donijeti postupni porast temperatura, posebno maksimalnih, no jutra bi u kontinentalnom dijelu i dalje mogla biti svježa.

Stabilnije razdoblje vjerojatno će se izmjenjivati s povremenim, lokalnim pljuskovima, osobito u unutrašnjosti. Jadran bi trebao ostati suhiji, s obiljem sunca i postupnim rastom dnevnih temperatura, što će pogodovati razvoju ranog ljeta. Pomorci bi trebali pratiti prognoze zbog mogućeg jačanja vjetra, dok bi poljoprivrednici u kontinentalnoj Hrvatskoj trebali obratiti pažnju na jutarnje temperature zbog opasnosti od kasnog mraza.

Sve u svemu, pred nama je razdoblje karakteristično za svibanj, s proljetnom nestabilnošću koja se postupno smanjuje, ali uz zadržavanje opreza zbog mogućih naglih promjena, kako u temperaturi tako i u oborinama.