Najtoplija ljeta u povijesti Hrvatske

Hrvatska bilježi izrazito topla ljeta, posebno na jadranskoj obali gdje su ljetne vrućine dio svakodnevice. Posljednjih desetljeća toplinski rekordi padaju sve češće, a ljeta postaju sve duža i vrućija.

Temperaturni rekordi u Hrvatskoj

Najviša ikada zabilježena temperatura u Hrvatskoj izmjerena je u Pločama u kolovozu 1981. godine i iznosila je 42,8 stupnjeva Celzijusa. Split je svoj rekord od 42,3 stupnja zabilježio u srpnju 2023. godine, čime je nadmašen prethodni rekord star više od četrdeset godina. Zagreb je svoj apsolutni maksimum od 40,4 stupnja dosegnuo također 2023. godine, što je pokazalo da ekstremne vrućine nisu ograničene samo na priobalje.

Dubrovnik redovito bilježi temperature iznad 38 stupnjeva tijekom ljetnih toplinskih valova. Kombinacija visoke temperature i vlažnosti zraka s mora čini dubrovačke vrućine posebno teškima za podnošenje, s osjetnom temperaturom koja može premašiti 45 stupnjeva.

Rekordna ljeta

Ljeto 2003. godine ostalo je u sjećanju kao jedno od najtoplijih u modernoj povijesti Europe, a Hrvatska nije bila iznimka. Prosječne ljetne temperature bile su 2 do 3 stupnja iznad višegodišnjeg prosjeka, a toplinski val u kolovozu donio je tjedne neprekidne vrućine iznad 35 stupnjeva diljem zemlje.

Ljeto 2012. godine također je bilo iznimno toplo, s rekordnim temperaturama u srpnju i kolovozu. Slavonija je posebno bila pogođena dugotrajnim sušnim periodom koji je uzrokovao značajne štete u poljoprivredi.

Ljeto 2023. godine postavilo je nove standarde vrućine u Hrvatskoj. Srpanj te godine bio je najtopliji mjesec ikada zabilježen u Zagrebu i Splitu. Toplinski val koji je zahvatio cijelu jugoistočnu Europu donio je temperature iznad 40 stupnjeva u više hrvatskih gradova istovremeno, što je bila izuzetno rijetka pojava.

Toplinski valovi i njihov utjecaj

Toplinski val definira se kao razdoblje od najmanje tri uzastopna dana s maksimalnom temperaturom iznad 35 stupnjeva. U Hrvatskoj se toplinski valovi najčešće javljaju u srpnju i kolovozu, ali sve su češći i u lipnju te rujnu. Tijekom toplinskog vala noćne temperature na obali često ne padaju ispod 25 stupnjeva, što se naziva tropskom noći. Takve noći otežavaju oporavak organizma od dnevne vrućine.

Zdravstveni rizici toplinskih valova ozbiljni su, posebno za starije osobe, kroničare i malu djecu. Toplinski udar, dehidracija i pogoršanje kroničnih bolesti najčešće su posljedice. Tijekom velikih toplinskih valova broj hitnih medicinskih intervencija u hrvatskim gradovima raste za 20 do 30 posto.

Klimatske promjene i budućnost

Analiza meteoroloških podataka jasno pokazuje trend porasta ljetnih temperatura u Hrvatskoj. Prosječna ljetna temperatura u Zagrebu porasla je za otprilike 2 stupnja u usporedbi s periodom od 1961. do 1990. godine. Na Jadranu porast je nešto manji, ali i dalje značajan. Klimatski modeli predviđaju nastavak ovog trenda s prosječnim porastom od dodatnih 1 do 2 stupnja do sredine stoljeća.

Toplinski valovi postaju ne samo vrućiji nego i duži. Dok su u drugoj polovici dvadesetog stoljeća trajali prosječno tri do pet dana, danas nije neuobičajeno da traju deset i više dana. Učestalost ekstremnih toplinskih događaja udvostručila se u posljednjih dvadeset godina.

Kako se zaštititi tijekom vrućina

Pratite naše prognoze i upozorenja na toplinske valove. U najtoplijem dijelu dana, između 11 i 17 sati, izbjegavajte fizičke aktivnosti na otvorenom. Pijte dovoljno vode čak i kada ne osjećate žeđ. Nosite laganu, svijetlu odjeću od prirodnih materijala i pokrivalo za glavu. Ako živite ili boravite na obali, iskoristite morski povjetarac u popodnevnim satima za osvježenje, ali ne zaboravite na zaštitu od sunca.